RAAN osvaja nagradu za najgore nazvani orbitalni element. Dva broja su potrebna da bi se predstavila orijentacija orbitalne ravni u prostoru. Prvi od njih je inklinacija, dok je drugi RAAN. Nakon što smo definisali inklinaciju još uvijek postoji beskonačan broj orbitalnih ravni. Linija čvorova može bilo gdje presjeći ekvator. Ako specificiramo gdje linija čvorova presjeca ekvator onda smo u potpunosti definisali orbitalnu ravan. Kako linija čvorova ima dvije tače presjeka moramo specificirati jednu od njih. Jedna se naziva uzlaznim čvorom (ascending), u slučaju kada satelit presjeca ekvator krećući se od Juga ka Sjeveru, dok se druga naziva silaznim čvorom (descending), u slučaju kada satelit presjeca ekvator krećući se od Sjevera ka Jugu. Opšte prihvaćeno pravilo je da se specificira lokacija uzlaznog čvora.

Kako se zemlja okreće ne možemo koristiti standardni koordinatni sistem predstavljen geografskom dužinom i širinom da bi smo označili tačku na koju nas usmjerava linija čvorova. Umjesto njega koristimo se astronomskim koordinatnim sistemom koji je poznat pod nazivom pravi uzlazno/silazni koordinatni sistem i koji se ne okreće zajedno sa zemljom. Pravi uzlaz je još jedan od naziva za ugao i u ovom slučaju predstavlja ugao u ekvatorijalnoj ravni koji je mjeren sa refrentne tačke na nebu u kojoj je pravi uzlaz definisan kao nula. Astronomi ovu tačku zovu proljetna ravnodnevnica (vernal equinox) i ona će biti dodatno objašnjena.

I napokon RAAN je ugao mjeren iz centra zemlje od tačke proljetne ravnodnevnice do uzlaznog čvora.

Ovako suhoparno navedeno sve se čini jako komplikovano tako da ćemo stvar pokušati malo pojasniti na slijedećem primjeru. Nacrtajte liniju koja ide iz središta zemlje do tačke gdje satelit sječe ekvator (krećući se od Juga ka Sjeveru). Ako je ova linija direktno usmjerena u tačku proljećne ravnodnevnice onda je RAAN = 0 stepeni.

Prema usvojenim konvencijama RAAN može poprimiti vrijednosti od 0 do 360 stepeni.

Nešto više smo koristili pojam "proljetne ravnodnevnice" (vernal equinox) koji ćemo sada dodatno objasniti. Uzmimo u obzir orbitu sunca oko zemlje. Znam da Vam je receno da se zemlja okreće oko sunca, ali ista stvar važi i u drugom pravcu i u ovom slučaju ćemo uzeti u obzir da se sunce okreće oko zemlje. Orbita sunca ima nagib od oko 23.5 stepeni koja je od strane ljudi podijeljena na četiri dijela koja nazivamo godišnjim dobima. Jedno od njih koje zovemo proljećem počinje kada se sunce pojavljuje iznad ekvatora. Drugim riječima prvi dan proljeća je dan kada sunce presjeca ekvatorijalnu ravan idući od Juga ka Sjeveru. Vernal Equinox (ili proljećna ravnodnevnica) nije ništa drugo nego uzlazna tačka sunčeve orbite. Sunce ima RAAN = 0 iz jednostavnog razloga što smo definisali sunce kao uzlazni čvor i mjesto sa kojeg se mjere svi uzlazni čvorovi. RAAN Vašeg satelita je ugao (mjeren iz centra zemlje) između mjesta gdje sunčeva orbita presjeca ekvator i lokacije gdje orbita satelita presjeca ekvator.